Zbog pada prodaje novih automobila i velike konkurencije na tržištu kasko osiguranja, osiguravatelji su pribjegli nelojalnoj konkurenciji: dumpingu cijena bez granica, širenju pokrića po policama i nepoštivanju pravila osigurateljne i aktuarske struke samo da bi »osvojili« određeni tržišni udio. Takva je politika dovela do minusa od približno 12 posto. Na 100 kuna naplaćene su premije kaska unaprijed računa na 112 kuna troška, odnosno ukupni troškovi i ukupne štete po prosječnoj polici prelaze njenu cijenu. Taj se minus mora namaknuti iz drugih izvora, što bi mogao postati vrlo ozbiljan problem kada zaživi liberalizacija uvjeta na tržištu autoosiguranja. Od približno 9,4 milijarde kuna ukupne bruto premije osiguranja u 2009. godini, na kasko otpada oko 11 posto, odnosno oko milijardu kuna. Do 2008. godine u tom se segmentu osiguranja bilježio kontinuirani rast, no od 2009. godine i te kako se osjećaju posljedice gospodarske krize.
Zbog pada prodaje novih automobila i velike konkurencije na tržištu kasko osiguranja, osiguravatelji su pribjegli nelojalnoj konkurenciji: dumpingu cijena bez granica, širenju pokrića po policama i nepoštivanju pravila osigurateljne i aktuarske struke samo da bi »osvojili« određeni tržišni udio.
Takva je politika dovela do minusa od približno 12 posto, upozorio je Goran Radić, direktor Sektora za osiguranje motornih vozila u Croatia osiguranju na Danima osiguranja, koji su početkom tjedna u organizaciji HGK održani u Zadru.
Radić upozorava da se na 100 kuna naplaćene premije kaska unaprijed računa na 112 kuna troška, odnosno ukupni troškovi i ukupne štete po prosječnoj polici prelaze njenu cijenu. Taj se minus mora namaknuti iz drugih izvora, što bi mogao postati vrlo ozbiljan problem kada zaživi liberalizacija uvjeta na tržištu autoosiguranja.
Od približno 9,4 milijarde kuna ukupne bruto premije osiguranja u 2009. godini, na kasko otpada oko 11 posto, odnosno oko milijardu kuna. Do 2008. godine u tom se segmentu osiguranja bilježio kontinuirani rast, no od 2009. godine i te kako se osjećaju posljedice gospodarske krize. Tako je u 2009. prepolovljena prodaja novih vozila (s 88.256 novih vozila u 2008. na 44.918 u 2009., dok se u 2010. očekuje novi pad i približno 38.000 novih automobila na tržištu).
Policu kasko osiguranja u prosjeku ima svako šesto vozilo na ulici, odnosno uglavnom samo nova vozila (što je i logično s obzirom na prirodu osiguranja) te vozila kupljena na leasing, odnosno kredit. U proteklih godinu i pol dana na tržištu nema novih vozila i nove premije, samo prelijevanje premije iz jednoga u drugo društvo, a i iznosi koje uplaćuju osiguranici su sve manji. Prosječna premija u 2007. godini iznosila je oko 2416 kuna, da bi za prvih devet mjeseci 2010. taj prosjek pao na 2211 kuna.
Iako je bilo pokušaja dogovora, odnosno pregovora s klijentima da se otkloni takva politika, oni zbog ponude konkurencije nisu uspjeli, a nema značajnijeg efekta ni od uvođenja novih proizvoda na tržištu, s užim ili ciljanim pokrićem, prilagođenih pojedinim kategorijama vozača, s ciljem da im se uz prihvatljiviju premiju ponudi određena zaštita. Dok jedni nude jeftinije police uz uže pokriće, kod drugih se za istu cijenu mogu osigurati svi rizici, pa osiguranici ne prepoznaju i ne odlučuju se za takve proizvode. U međuvremenu rastu i izdaci za štete te pritisak servisa da se povećaju cijene rada i autodijelova, što bi moglo utjecati i na dodatno povećanje troškova i stvoriti još veći minus i probleme u tom segmentu osiguranja, upozorava Radić.
Bez obzira gdje je nastala šteta, zahtjev za naknadu iz Hrvatske
Informacijski centar pri Hrvatskom uredu za osiguranje primljen je u europski sustav Tijela 4 Direktive EU o obveznom osiguranju motornih vozila, kao trajno gostujuća članica, do ulaska Hrvatske u EU, što je potvrda kvalitete hrvatskog informacijskog centra, istaknuo je Hrvoje Pauković, ravnatelj HUO na konferenciji za novinare u četvrtak.
Primitak u taj sustav za hrvatske osiguranike znači lakše ostvarivanje prava na naknadu štete u slučaju kada se ona dogodila na području EU, odnosno kada vozilo koje je počinilo štetu potječe iz zemlje članice EU, jer imaju mogućnost podnošenja zahtjeva za naknadu štete ovlaštenom predstavniku osiguravatelja u Hrvatskoj i na hrvatskom jeziku. Do sada, praksa je bila da se naknada potražuje u zemlji i na jeziku zemlje u kojoj je osiguravatelj vozila koje je počinilo štetu, osim za Mađarsku i Švicarsku, s kojima smo imali ugovor koji je omogućavao.